Današnje tradicionalne valute imaju svoju pozadinu u zlatu. Prije uvođenja valuta, bogatstvo se mjerilo u zlatu i srebru. Vrijednost zlata se povećavala kako zbog teške eksploatacije, tako i do težine pronalaska novih izvora, što je na kraju rezultiralo uvođenjem valuta poput američkog dolara, britanske funte, eura i td. Vrijednost novo nastalih valuta mjerila se u količini zlata koju neka središnja banka posjeduje, pa tako ta središnja banka ukoliko vlast dolazi u kakvu opasnost, može na svoju ruku izdati više novčanica te valute. Tu je prestala direktna veza zlata sa vrijednošću valute, što je značilo da ukoliko se izdaju novčanice bez pokrića, njihova vrijednost pada i javlja se inflacija. Također u slučaju pada ekonomske vlasti, valuta koju posjeduju biti će podložna promjenama i samim time ljude stavlja u veći rizik.
Bitcoin je nastao kako bi zaobišao sve probleme standardnih valuta. Kao što su nekada valute imale pokriće u zlatu, Bitcoin ima u matematici. Kao i zlato, i Bitcoin ima svoje rudare. Algoritam kojim nastaje Bitcoin, služi za praćenje svake transakcije i njeno spremanje u blok u koji sadrži 25 Bitcoina za čiju je pohranu potrebno 10-ak minuta. Već možemo uočiti najveću prednost naspram tradicionalnih valuta. Nezavisnost bez središnje vlasti, već su vlasnici svi rudari koji procesiraju njegov algoritam. Kod Bitcoina nema inflacije, jer je ograničen na 21 milijun, isto bi bilo sa valutama kada bi ovisile o zlatu. Kada rudnika zlata više ne bi bilo, vrijednost valute ostala bi fiksna, tj ovisila bi isključivo o količini zlata koju središnja banka posjeduje. Obzirom da Bitcoin nije tiskan, i ne izlazi iz Bitcoin mreže, više je sklon deflaciji, pa tako još raste i podložan je promjenama vrijednosti na dnevnoj bazi. Što će biti bliže svom maksimalnom broju, Bitcoin će se stabilizirati, ali sa sve većim zanimanjem javnosti i trgovaca, dobiva na značenju.
Po Prvi puta ikada, bazirano na Bloomberg podacima, Bitcoin je postigao jednakost sa zlatom.
Od Američke komisije za sigurnost i razmjenu čeka se odluka o trgovanju digitalnom valutom od 11. ožujka. Što postavlja pitanje da li je Bitcoin jednako dobar kao zlato?
Cijena Bitcoina je na kratko premašila cijenu zlata prvi puta ovaj tjedan, ali valja naglasiti da je usporedba prilično slobodna, uzevši u obzir da se zlato mjeri u gramima, dok je Bitcoin kao valuta, apstraktni oblik novca i može se mjeriti samo u jedinica njega samoga. Jedan Bitcoin vrijedi puno više od 1 grama zlata, ali znatno manje od jedne tone. Unatoč odličnom kretanju Bitcona u 2016. veličina i dubina kripto valuta nadmašena je od strane 7 trilijuna dolara vrijednosti zlata na tržištu.
Time zlato ostaje jedini globalni novac s veličinom i volatilnosti, no Bitcoin, tj. kriptovaluta kao takva ostaje i dalje najuzbudljiviji monetarni eksperiment u modernim vremenima.
Kao što sam spomenula, Bitcoin ima neke osobine koje nema niti jedan drugi oblik novca, od kojih su najpoznatiji anonimnost elektroničkih transakcija, što je još uvijek prilično velik problem pri usvajanju Bitcoina kao oblik novca kod šire populacije. Danas, globalna zaliha Bitcoina je samo 20 milijardi američkih dolara (bez obzira na rast cijene) i volumen transakcija je malen, čak i kada ga uspoređujemo s drugim egzotičnim valutama. To nam govori kako s povećanjem korištenja Bitcoina, vlasti neće biti sretne s činjenicom da se sve više koriste anonimne transakcije, i mogu spriječiti legalno poslovanje prihvaćanjem Bitcoina kao novca ukoliko ga dožive kao prijetnju. No, to ćemo vidjeti s vremenom. Za to vrijeme, Bitcoin ostaje alternativa zlatu, i drugim plemenitim metalima, za one koji žele štedjeti i izbjeći pad vrijednosti tradicionalnih valuta, već svima nam poznatu inflaciju.
Članak o Bitcoinu, 1.dio možete pročitati OVDJE.
Tamara Beljak
