Investicijsko zlato ima bogatu i dugu tradiciju i kroz tisućljeća je bilo sredstvo plaćanja. Kroz povijest se pokazalo i kao odlično sredstvo za pohranjivanje vrijednosti. Ta univerzalnost može pozitivno utjecati na ulagačke odluke. Stoga se u članku daje prikaz ulagačkih mogućnosti.
-
Zlatnici Bečke filharmonije i dukati su najpoznatiji u EU
Zlatne investicijske kovanice su za ulagatelje privlačan, jednostavan i siguran način ulaganja. Kuju se na osnovi ponude i potražnje i nemaju numizmatičku vrijednost. Moguće ih je s lakoćom prodati u bilo kojoj banci na svijetu, od Austrije, Njemačke, Švicarske do SAD-a i kod ovlaštenih trgovaca.
Dukati su zlatnici s tradicijom. Zlatni dukat “Franjo Josip” (Franz Jozef) najpoznatiji je zlatni novac među Hrvatima. U Austro-Ugarskoj monarhiji bio je međunarodno priznata valuta. U Slavoniji je dio tradicije ukrašavanje narodnih nošnji upravo zlatnim dukatima, a daruju se u svečanim prigodama kao što su krštenja, vjenčanja ili kao dio nasljedstva. Riječ je o investicijskom zlatniku koji se i danas izrađuje u milijunskim nakladama u Austrijskoj državnoj kovnici Münze Österreich u Beču. Ista kovnica kuje i zlatnik Bečki filharmonik izrađen od čistog zlata 999,9/1000. To je najprodavaniji zlatnik sa nominalnom vrijednošću izraženom u eurima pa je zato nazvan europski zlatnik.
Slika 1: Bečki filharmonici i dukati
-
Investicijsko zlato
Isporuka investicijskog zlata oslobođena je plaćanja PDV-a prema čl. 114. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH i 143/14. – dalje Zakon o PDV-u). Opipljiv je oblik novca koji je lako prenosiv, ima visoku vrijednost, i predstavlja vrhunac novčane likvidnosti. Vlasniku pruža financijsku sigurnost, ali što je najvažnije, zlato isključuje rizik gubitka glavnice. Služi kao sredstvo diversifikacije te smanjuje ukupni rizik portfelja investitora. S obzirom na to da je riječ o fizičkom zlatu, vlasnik u svakom trenutku raspolaže s njim, dakle ima svoju investiciju pod punom kontrolom.
U Hrvatskoj se može trgovati investicijskim zlatom od grama do kilograma i to po međunarodnim cijenama, ovisnim od burzovne cijene zlata. Moro & Kunst trguje po preporuci London Bullion Market Associationa (LBMA), člana londonske burze zlata, i World Gold Councila (WGC), organizacije za razvoj svjetskog tržišta zlata.
Moro trguje zlatnim polugama lijevanim u kovnici Argor Heraeus u Švicarskoj i bečkoj kovnici Münze Österreich. Pravila diktira udruga LBMA iz Londona za zlatne poluge Good Delivery Bars, mase 12,4 kg (400 unca), koje kupuju kovnice za izradu investicijskih poluga. LBMA vrši nadzor nad kovnicama.
Slika 2: Međunarodno likvidne zlatne poluge bečke kovnice Münze Österreich
Zlate poluge imaju utisnut certifikat:
-
ime kovnice
-
napis Fine gold
-
čistoća zlata 999,9
-
masa poluge 1, 2, 5, 10, 20, 31,1035 g (unce), 50, 100, 250, 500 in 1000 g
-
žig licenciranog laboratorija (Melter Assayer u vlasti kovnice Argor Heraeus)
-
serijski broj poluge
Navodimo primjer koliko bi zaradila fizička osoba koja je kupila zlatnu polugu od 100 grama u kolovozu 2006. godine, a koju bi prodala primjerice 23. kolovoza 2016. Kupnjom i prodajom zlatne poluge od 100 grama u Moro, investitor bi u deset godina ostvario prinos u visini od 130,60% (2.141,62 eura).
Tablica 1: Usporedba cijena plemenitih kovina na dan 23.8.2006. i 23.8.2016
|
Burzovna cijena na dan 23.8.2006. (€/g) |
Neto prodajna cijena |
Prodajna cijena sa PDV (20% u MORO SLO)* |
Burzovna cijena na dan 23.8.2016. (€/g) |
Otkupna cijena |
Razlika u % |
Razlika u € |
|
| Zlato | 15,88 | 1639,61 | 1639,61 | 38,01 | 3781,23 | 130,6 | 2.141,62 |
| Srebro | 0,31 | 40,92 | 49,10 | 0,54 | 53,08 | 8,1% | 3,98 |
| Platina | 31,91 | 3382,46 | 4058,95 | 31,55 | 3154,93 | -22,3 | -904,02 |
| Paladij | 6,77 | 761,625 | 913,95 | 19,83 | 1983,18 | 117,0 |
1069,23 |
*Kod prodajne cijene uračunat je slovenski PDV koji je 2006. iznosio 20%, s obzirom da se izračun odnosi na kupce tvrtke Moro u Ljubljani.
-
Porezno gledište na ulaganja u investicijsko zlato
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju za kupce i prodavatelje investicijskog zlata stvari se okreću na bolje. Zbog toga je u Hrvatskoj kao i na području cijele Europske Unije kupovina investicijskog zlata oslobođena plaćanja PDV-a. Investicijskim zlatom smatra se zlato u obliku poluga ili pločica težine prihvaćene na tržištu plemenitih kovina, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinka, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima. Nadalje to se odnosi i na zlatne kovanice čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, te koje su iskovane nakon 1800. godine, koje jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi porijekla, te se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi na otvorenom tržištu za više od 80% vrijednost zlata sadržanoga u kovanicama.
-
Ulaganje u zlato u trgovačkom društvu
Oslobođenje od PDV-a nije jedini razlog zašto je investiranje u investicijsko zlato trenutno najbolja opcija ulaganja. Knjiži se u razred 1 kao kratkotrajna imovina ili pak kao dugotrajna koja se prikazuje u razredu 0, ovisno o tome koliko dugo se planira zadržati investicijsko zlato u portfelju. Pri tome treba voditi računa ako se knjiži kao kratkotrajna imovina da ju usklađujemo s fer vrijednosti imovine. Kada se gleda prednost prema klasičnoj štednji u banci one se multipliciraju. Za razliku od oročene štednje ne postoje penali za prijevremeni prekid, već ako ste odlučili prodati investicijsko zlato nakon samo jednog dana ili mjeseca, dobit ćete vrijednost koja je u tom trenutku važeća na tržištu zlata.
Investicijsko zlato pokazalo kao plemeniti metal koji ima najstabilniji rast kroz višegodišnje razdoblje. Promatrajući od davne 1900. pa do današnjih dana njegova vrijednost porasla je oko 7.600%.
Na grafikonu se prikazuje mjesečna prosječna burzovna cijena za 1 gram zlata (999,9/1000) od 2000. godine na dalje. Od 2001. cijena zlata je u trendu rasta, a tijekom tog razdoblja cijena je s 9,02 € za gram porasla na 41,41 € (siječanj 2001. – prosinac 2012), što predstavlja rast od 359%.
Grafikon 1: Prikaz kretanja mjesečne prosječne burzovne cijene od 2000. do 2016.
Izvor: www.moro.si/plemenite-kovine/zlato/
Gledajući samo od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine cijena zlata za jedan gram je s početnih 32,7568 eura dostigla vrijednost od 37,8977 eura što predstavlja porast ulaganja od 16%.
Također za razliku od drugih ulaganja zlato ne utječe na osobnu solventnost iz razloga da ako trebamo novac, isplata je odmah i nema čekanja da bi se prekinula štednja ili dok prodane dionice. Također, u današnjim uvjetima kada je zlato jedna od najstabilnijih valuta i čija vrijednost je jednaka u cijelom svijetu, može poslužiti kao kolateral prilikom dizanja kredita u banci. Bitno je istaknuti još jednom da vrijednost zlata konstantno raste i to usprkos globalnoj krizi.
Ako trgovačko društvo kupuje zlato, nakon uplate u roku od jedan dan dobiva svoju zlatnu polugu i račun za kupljeno investicijsko zlato. Prilikom knjiženja to se radi na sljedeći način:
Račun (konto) 1177 – Ulaganje u investicijsko zlato duguje / konto 2200 potražuje, a za izvršeno plaćanje konto 2200 duguje / konto 1000 potražuje ako ovaj ulog držimo do jedne godine. Ako je pak ulaganje dugotrajno, kupljeno zlato knjižit ćemo na račun 0677 – Ulaganje u investicijsko zlato.
Objavljeno u: R
RiF br. 11/16.
OSOBNE FINANCIJE UDK 658.15
Igor JAKOVAC i Ivan MORO
